Komisija je 15. siječnja predstavila akcijski plan EU-a za jačanje kibernetičke sigurnosti bolnica i pružatelja zdravstvene zaštite. Taj je akcijski plan najavljen u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen kao ključni prioritet u prvih 100 dana novog mandata. Inicijativa je važan korak u zaštiti zdravstvenog sektora od kibernetičkih prijetnji. Poboljšanjem sposobnosti otkrivanja prijetnji, pripravnosti i odgovora bolnica i pružatelja zdravstvenih usluga stvorit će se sigurnije okruženje za pacijente i zdravstvene djelatnike.
Digitalizacija donosi revoluciju u zdravstvu, omogućujući bolje usluge pacijentima putem inovacija kao što su elektronički zdravstveni zapisi, telemedicina i dijagnostika temeljena na umjetnoj inteligenciji. Međutim, kibernetički napadi mogu odgoditi medicinske postupke, stvoriti zastoje u hitnim službama i poremetiti ključne usluge koje bi u teškim slučajevima mogle izravno utjecati na živote. Države članice prijavile su 2023. 309 ozbiljnih kibernetičkih sigurnosnih incidenata koji su utjecali na zdravstveni sektor, više nego u bilo kojem drugom kritičnom sektoru.
U akcijskom planu predlaže se, među ostalim, da ENISA, agencija EU-a za kibernetičku sigurnost, osnuje paneuropski centar za potporu u području kibernetičke sigurnosti za bolnice i pružatelje zdravstvene zaštite, pružajući im prilagođene smjernice, alate, usluge i osposobljavanje. Inicijativa se temelji na širem okviru EU-a za jačanje kibernetičke sigurnosti u cijeloj kritičnoj infrastrukturi i prva je sektorska inicijativa za uvođenje cijelog niza kibersigurnosnih mjera EU-a.
Ukratko, akcijski plan usmjeren je na četiri prioriteta:
- Poboljšana prevencija. Plan pomaže u jačanju kapaciteta zdravstvenog sektora za sprječavanje incidenata kibernetičke sigurnosti kroz unaprijeđene mjere pripravnosti, poput smjernica za implementaciju ključnih praksi kibernetičke sigurnosti. Drugo, države članice mogu uvesti i vaučere za kibersigurnost kako bi pružile financijsku pomoć mikro, malim i srednjim bolnicama i pružateljima zdravstvene zaštite. Naposljetku, EU će razviti i resurse za učenje o kibersigurnosti za zdravstvene djelatnike.
- Bolje otkrivanje i prepoznavanje prijetnji. Centar za potporu u području kibersigurnosti za bolnice i pružatelje zdravstvene zaštite do 2026. razvit će uslugu ranog upozoravanja na razini EU-a koja će pružati upozorenja o potencijalnim kiberprijetnjama u gotovo stvarnom vremenu.
- odgovor na kibernapade kako bi se učinak sveo na najmanju moguću mjeru. U planu se predlaže usluga brzog odgovora za zdravstveni sektor u okviru kibersigurnosne pričuve EU-a. Osnovana Aktom o kibersolidarnosti, pričuva pruža usluge odgovora na incidente pouzdanih privatnih pružatelja usluga. U okviru plana mogu se održati nacionalne vježbe u području kibersigurnosti zajedno s izradom priručnika za zdravstvene organizacije kako bi im se pomoglo da odgovore na određene kibersigurnosne prijetnje, uključujući ucjenjivački softver. Države članice potiču se da od subjekata zatraže izvješćivanje o plaćanjima otkupnine kako bi im mogle pružiti potrebnu potporu i tijelima kaznenog progona omogućiti daljnje postupanje.
- Odvraćanje: Zaštita europskih zdravstvenih sustava odvraćanjem aktera kiberprijetnji od napada na njih. To uključuje upotrebu alata za kiberdiplomaciju, zajedničkog diplomatskog odgovora EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti.
Akcijski plan provodit će se u suradnji s pružateljima zdravstvene zaštite, državama članicama i kibersigurnosnom zajednicom. Kako bi se dodatno razradile najdjelotvornije mjere i kako bi pacijenti i pružatelji zdravstvene zaštite mogli imati koristi od njih, Komisija će uskoro pokrenuti javno savjetovanje o tom planu, otvoreno svim građanima i dionicima.
Sljedeći koraci
Akcijski plan početak je postupka za poboljšanje kibersigurnosti u zdravstvenom sektoru. Posebne mjere postupno će se provoditi 2025. i 2026. Rezultati savjetovanja uključit će se u daljnje preporuke do kraja godine.
Kontekst
EU djeluje u različitim područjima kako bi promicao kiberotpornost i zaštitio svoje građane i poduzeća od kiberprijetnji u Europi koja je sve više digitalna i povezana. Ovaj akcijski plan odgovor je na hitnost situacije i jedinstvene prijetnje s kojima se sektor suočava. Temelji se na postojećem zakonodavnom okviru u području kibersigurnosti. Bolnice i drugi pružatelji zdravstvene zaštite uspostavljeni su kao sektor visokog stupnja kritičnosti u skladu s Direktivom NIS 2. Okvir za kibersigurnost Direktive NIS 2 usko je povezan s Aktom o kiberotpornosti, prvim zakonodavstvom EU-a kojim su utvrđeni obvezni kibersigurnosni zahtjevi za proizvode koji sadržavaju digitalne elemente, koji je stupio na snagu 10. prosinca 2024. Komisija je u okviru Akta o kibersolidarnosti uspostavila i mehanizam za izvanredne kibersigurnosne situacije kojim se jačaju solidarnost i koordinirane mjere EU-a za otkrivanje, pripremu i učinkovit odgovor na sve veće kibersigurnosne prijetnje i incidente.
Osiguravanje otporne i sigurne digitalne infrastrukture ključno je za potpuno uvođenje europskog prostora za zdravstvene podatke, koji će građane staviti u središte zdravstvene skrbi i omogućiti im potpunu kontrolu nad njihovim podacima.
Croatian 
English 
Italian 